Jesenski plodovi koji vole meso

2013
27 Siječanj 2013, Komentari: Komentari isključeni za Jesenski plodovi koji vole meso

Na jesen si svi ljubitelji kuhanja mogu dati oduška pa od ponuđenih plodova pripremati maštovita glavna jela, slatke i slane deserte te priloge i nadjeve uz meso.

Velik izbor voća i povrća postaje glavni saveznik dijetetičara i gastronoma, jer pruža organizmu dragocjene vitamine, minerale, vlakna i bjelančevine, a mesna jela obogaćuje svježinom i novim okusima.

Kestenje – daje bogatu aromu

Postoji nekoliko stotina drveća kestena od kojih neki imaju jednostruke, a neki višestruke plodove. Sve vrste kestena nisu jestive pa tko postoji divlji i pitomi kesten. Pitomi je jestiv, a oba su ljekovita.

Kesten je sastavljen uglavnom od škroba, ali ne sadrži gluten kao ni puno kalorija i masti. Bogat je vitaminom C i folnom kiselinom. Kesten je sezonska biljka koja se kod nas može naći u periodu od listopada do prosinca.

Odaberite kestenje koje je čvrsto i bez točkica na ljusci. Kad razrežete svijež kesten, meso unutra je bijelo. Kestenje možete čuvati u zatvorenoj vrećici u frižideru oko 2 tjedna, a zamrznuto do 5 mjeseci.

jesen_kestenje

Kestenje je podjednako dobar dodatak slatkim i slanim jelima kojima daje bogatu aromu. Kombinirajte ga sa svinjetinom (posebice sa slaninom, šunkom, pršutom i kobasicama) te piletinom, puretinom i mesom patke. 

Iskoristite ga za salate, gulaše, juhe, punjenja za perad i rižota ili kao pečeni ili prijani prilog uz meso patke.

Kruške – poznate po rakiji

Prvotno uzgajane u jugozapadnoj Kini, a danas postoji nekoliko tisuća sorti krušaka (baš kao i jabuka). Uzgaja se diljem Europe, a mnoge zemlje imaju i svoje autohtone sorte.

Kruške su sočne i slatke s pomalo zrnastom, ali mekanom teksturom. Zbog svoje slatkoće se ponekad koriste u desertima kao prirodan zaslađivač.

Po vremenu sazrijevanja razlikujemo ljetne, jesenske i zimske kruške. Sorte koje se uzgajaju u Hrvatskoj u trgovinama možemo pronaći u periodu između listopada i prosinca. Dobar izvor vitamina C i dijetalnih vlakana, većina je ovih tvari koncentrirana u kori kruške pa je prilikom konzumiranja nemojte uklanjati.

Najbolje ih je jesti svježe iako dobro podnose i zamrzavanje. Operite ih u otopini sode bikarbone i vode, narežite na četvrtine, osušite i zamrznite. Tako ih možete čuvati oko mjesec dana.

jesen_kruske

Osim kolača, kompota i pekmeza, kruške su poznate jer se od njih sprema vrhunska rakija – vilijamovka.

Kad je u pitanju meso, kruškama oplemenite slana jela: kombinirajte ih uz pečenja od peradi ili svinjetine, uz umake od divljači ili junetine, a svježe ili blago blanširane savršeno osvježavaju teže umake ili masnije meso.

Bundeva – kraljica jeseni

Bundeva, tikva ili buča ima sočno meso izrazito narančaste boje. Okus zrele jestive bundeve je slatkast i bez naročite arome. Donedavno se (nepravedno) tretirala i koristila za izradu jesenskih dekoracija i prehranu stoke, a u posljednje vrijeme postaje sve cjenjenija i viđenija na našim stolovima.

Bogata je beta – karotenom, a siromašna kalorijama stoga je pogodna za dijetalnu prehranu.

Osim mesa bundeve, dragocjene su i sjemenke koje se suše ili prešaju i dobiva se poznato bučino ulje.

Na tržište dolaze od druge polovice ljeta, cijelu jesen i zimu. Jesensku cijelu bundevu možete očuvati pažljivim uskladištenjem na hladnom i suhom mjestu par mjeseci. Bundevu narezanu na manje dijelove možete čuvati nekoliko dana na temperaturi od 4°C, a na temperaturi od -18°C do šest mjeseci.

jesen_bundeva

Bundeva se najčešće priprema pečenjem u pećnici, a od nje se pripremaju juhe, umaci, deserti, rižota. Ovo povrće daje brojne mogućnosti pripreme!

Bundevu kombinirajte s junetinom ili govedinom u raznim mesnim pitama, gulašima s curryjem ili kimom te rižotima.

Dunja – zlatna jabuka

Razlikujemo kruškolike i jabučaste oblike dunje od kojih jabučaste imaju dakleko tvrđe meso i koru od kruškolikih, ali posjeduju veću aromatiziranost. Zbog učestalosti jabučastog oblika dunje nazivamo još i ‘zlatnim jabukama’.

Svježa dunja je bogata vitaminom C i jabučnom kiselinom, a najviše hranjivih tvari nalazi se u kori. Sjemenke dunje sadrže najviše ljekovitih sastojaka i u tradicionalnoj medicini koriste kao sredstvo za umirenje upaljene kože i očiju te ispucalih usana.

Sazrijevaju u listopadu i rijetko se mogu naći u dućanima. Prilikom kupnje odaberite one dunje koje nisu premekane, a boja im je jednolična. Zbog ugodnog mirisa često se koriste kao dekoracija u domu.

jesen_dunja

Dunje se ne mogu konzumirati sirove, već kuhane ili pečene. Koriste se za pripremu kompota, želea, marmelada i voćnih kašica.

Dunje se dobro slažu s pečenim mesom, piletinom, patkom, junetinom ili mesom divljači, a posebno ako se meso peče zajedno s dunjama ili se već pečeno meso poslužuje s umakom od dunja.

Gljive – meso biljnog svijeta

U prirodi postoji više od 2000 vrsta gljiva, ali jestivih je jako malo. U prehrani se koriste širom svijeta, a neke vrste, poput tartufa, smatraju se delicijom.

Na našim su prostorima najpoznatije jestive gljive šampinjoni, lisičarke i vrganji, a posebno mjesto zauzimaju tartufi. S nutritivnog stajališta gljive su poznate po visokom udjelu proteina, posebno u odnosu na ostale biljke, zbog čega ih se naziva i mesom biljnog svijeta. Gljive najbolje uspijevaju u jesen, kada je kombinacija kiše, rose i temperature zemljišta najpovoljnija za njihov rast.

Gljive su zdrava namirnica, male kalorijske vrijednosti i niskog udjela masti, a bogate su proteinima, dijetalnim vlaknima, vitaminima i mineralima. Odlična su jesenska namirnica i uz malo truda mogu oplemeniti svaki jelovnik.

jesen_gljive

Neke od karakterističnih jesenskih vrsta su vrganji, djedovi i rujnice te vučje meso, sunčanica, bukovača, mrka truba.

Gljive zbog svog visokog postotka vode u masi ne mogu dugo stajati, mogu se čuvati u hlanjaku najvise 2-3 dana i to u otvorenoj posudi. Duže ih možete čuvati, ako ih pripremate kao i drugo povrće, npr. blanširanjem pa smrzavanjem jer tako čuvaju aromu.

Gljive se mogu peći, pržiti, kuhati, pripremati ih kao ragu, također ih možete konzumirati kuhane u salatama ili pirjati u rižotu. Osobito se slažu sa svinjetinom i junetinom te piletinom.

Vezani članci