Mesna bitka između karnevala i korizme

2014
24 Siječanj 2014, Komentari: Komentari isključeni za Mesna bitka između karnevala i korizme

Karneval (carne vale - zbogom mesu), fašnik, mesopust - kako god ga zvali, običaj je i tradicija povezana s nošenjem maski i ludovanjem prije korizme, odnosno prije odricanja mesa.

Na donjem dijelu slike Pietera Bruegla mlađeg dvije su povorke pred odlučujući boj. Na lijevoj strani na velikoj bačvi piva jaši debeljko s mesnom pitom na glavi. Oko pasa mu je mesarski nož, a u ruci ražanj s nabodenim pečenim odojkom. Tu je i kobasica koja visi poput zastave. Iza njega je žena sa kruhom na glavi, muzikant s lutnjom, čovjek sa gradelama. Iznad povorke na gradskom trgu pleše se, kocka, karta, pleše. Bačve su pune, kljasti se vrte u krug…

Na desnoj strani slike potpuno različita povorka. Kola na kojima sjedi opatica koja kao oružje u ruci drži lopatu za vađenje kruha iz krušne peći na kojoj su dvije usoljene ribice. Kola vuku u bitku fratar i opatica, na kojim su dva – tri pereca, a u pratnji pristojnih građana pognutih glava. Na desnoj strani slike daju se milodari jadnima i prosjacima, pazi se na „bogce bistričke“. Žene čiste ribu, bolesni se voze u crkvu iz koje izlaze opatice i pobožni puk.

Ulje na dasci koje možete vidjeti u Bečkom Kunsthistorisches Museumu nastalo je 1559., a flamanski slikar iz poznate slikarske obitelji koristio se pričama, literaturom i narodnim običajima da dočara taj važan period u godini.

bruegel-detalj

Slika se zove „Bitka između karnevala i korizme“.

Karneval, fašnik, mesopust u raznim oblicima kroz povijest održao se od pretkršćanskog doba.

Protestantizam ga pokušava zatrti, a katolicizam fašniku progledava kroz prste dajući mu legitimitet kroz Pepelnicu, Čistu srijedu i početak posta. Jer oduvijek je svima bilo jasno da se ti dani prežderavanja, plesa, seksa i nasilja ne mogu obuzdati nego samo staviti u koliko toliko kontrolirane okvire. Pa i gradonačelnici simbolično daju maškarama ključeve grada koje ipak na kraju karnevala moraju vratiti ma koliko god njihovo anarhoidno ludovanje imalo i političku podlogu u nezadovoljstvu upravom. Sve je dozvoljeno, pod maskama se događa ono što bez njih nikada ne bi radili.

Muškarci se oblače u žene, žene u muškarce, ismijavaju se moćnici. Uzbudljiva atmosfera „ića i pića“ naelektrizirana pohotom i razvratom „use, nase i podase“ nije se nikada sviđala Crkvi, ali pred tako jakim izljevom podsvjesnog i slavlja pobjede proljeća nad zimom mora se posustati. (I na Brueglovoj slici na lijevoj strani drveće nema lišće a na desnoj –ima).

Slično je bilo i sa Martinjem. Parodija krštenja i lokalni komedijaš preobučen u biskupa, prežderavanje i napijanje, a ipak se iz crkvenih krugova ne šalju protestne note.

Karneval, fašnik, mesopust povezan je s mesom. Ime, sama riječ, kažu, dolazi iz kasnog srednjevjekovnog latinskog carne vale, zbogom mesu ili možda talijanskog carne levare, ostaviti se mesa ili još starijeg carrus navalis. Bratoljub Klaić piše da se radi o „ kola- brod ili brod –kola, u staroj su Grčkoj takva kola pravljena za svečanost proljetnog dolaska boga Dionisa.“ A i današnji karnevali poznati su po povorci raznih kola.

A hrana je naravno uvijek tu. Pogotovo meso. U srednjem vijeku za vrijeme korizme mesnice su bile zatvorene pa čak ni mesari nisu klali životinje, a kamoli običan puk. Kolinje je već obavljeno i meso i kobasice čekaju na tavanu. Dimljene, sušene ili pečene pa sačuvane u masti. A Uskrs je daleko. Treba se dobro najesti, sad kad se još može.

Iz Mletaka nam dolaze fritule i kroštule, kobasice, pivo i kuhano vino širi se sa sjevera. A pokladnice su među nama već stoljećima. „Z-kup szlosena zagrebechka SZOKACHKA KNIGA. Izdana 1813.“vu Zagrebu“ od kanonika kaptolskog Ivana Birlinga nudi sedam različitih recepata za krafne a među njima su i „fashinzki kraflini“.

Jedino me uvijek brinulo kako u Hrvatskoj slastica od gotovo jednake smjese – krafna, uštipak, fritula mijenja oblik od sjevera prema jugu. Debela krafna sa pekmezom na sjeveru u Lici se pretvara u uštipak da bi u Dalmaciji postala mala kuglica – fritula. Baš nepravedno!

Na fašnik, karneval, mesopust ne možemo gledati odvojeno od Čiste srijede, Pepelnice i posta. Ti su običaji neodvojivi. A tako i bitka u kojoj nema pobjednika, bitka koja se stalno vodi. Svake godine, ponovo i ponovo od pamtivijeka. Kao i na slici Pietera Bruegla mlađeg.

Vezani članci