Vegetarijanstvo i veganstvo mogu biti zdrave vrste ishrane, često zdravije od ishrane većine Europljana i Amerikanaca, no jesu li ove ishrane evolucijski ‘prirodne’ ljudima? Nedavna istraživanja vrlo jasno kažu: ne, meso je ono što nas je učinilo ljudima.
Jedenje mesa i kuhanje hrane razlog je zašto je mozak naših predaka dramatično narastao, napredovao i evoluirao kroz vremenski period od nekoliko milijuna godina.
Arheolozi i evolucijski biolozi i prije su prezentirali ovakva otkrića, no nova istraživanja pokazuju kako bi, s biološkog gledišta, bilo u potpunosti nemoguće da se ljudski mozak razvije temeljem sirove ili veganske prehrane te da je početak mesojedstva ključan trenutak u evoluciji ljudske vrste.
Suvremeni ljudski mozak konzumira 20% energije tijela u mirovanju – dvostruko više nego mozak ostalih primata. Meso i kuhanje hrane bili su potrebni kako bi se osigurale kalorije i nahranile mozak u razvoju. Veći primati imaju i veći mozak. Ljudski je velik i bogat neuronskim vezama i ta veličina nije u skladu s veličinom našeg tijela. Gorile su, primjerice, primati triput veći od ljudi, ali s triput manjim mozgom.
Veganski ručak dug devet sati
Čini se da je uzrok ove razlike u evoluciji u sirovoj, veganskoj prehrani gorila, kojoj manjka proteina životinjskog podrijetla. Takva prehrana zahtijeva sate i sate jedenja biljaka kako bi zadovoljili unos kalorija potreban za svoju težinu. Gruba procjena je da gorile provode 80% vremena jedući (12 sati dnevnog svjetla u tropskim krajevima).
Ako zamislimo pretpovijesnog čovjeka na veganskoj ishrani, pričamo o devet sati dnevno koje potroši na prehranu. Stručnjaci zaključuju kako kuhanje čini hranu jestivijom tijekom cijele godine te kako otpušta više hranjivih tvari i kalorija, iz mesa i povrća podjednako.

U drugom istraživanju, stručnjaci su ispitivali dječje ostatke pračovjeka koje je umrlo od neuhranjenosti prije 1.5 milijuna godina. Dijelovi lubanje pronađeni su u Tanzaniji i otkrivaju kako je dijete imalo poroznu hiperostozu, odnosno spužvaste kosti – bolest povezanu s niskom razinom željeza i vitamina B9 i B12 životinjskog podrijetla. Dijete je bilo u fazi sisanja pa se zaključuje kako majčino mlijeko nije imalo dovoljno hranjivih tvari ili da dijete samo nije konzumiralo dovoljno hranjivih tvari koje se mogu pronaći u mesu ili jajima.
Dostupnost mesa u afričkoj savani
– U oba slučaja, otkrića impliciraju da je meso moralo biti sastavni, nikako sekundarni element ishrane pračovjeka prije milijun godina, zaključuje Manuel Domìnguez-Rodrigo, arheolog sa Sveučilišta u Madridu.
Ovi zaključci podržavaju teoriju da je meso odgovorno za razvoj (evoluciju) ljudskog mozga jer upravo je meso bilo dostupno u afričkoj savani gdje su ljudi evoluirali. Meso je ujedno najbolji ‘paket’ kalorija, proteina, masti i vitamina B12 potrebnih za rast i razvoj mozga.
– Mesojedi, vodeni i kopneni, imaju veći mozak nego biljojedi, dodaje Domìnguez-Rodrigo te zaključuje kako ne postoji tradicionalno vegansko društvo, odnosno zajednica. Važnu skupinu vitamina B12 moguće je pronaći samo u mesu.
Oba međusobno neovisna istraživanja dokazala su kako su kuhanje hrane i meso bili potrebni i presudni za razvoj ljudskog mozga.