Zašto jedemo tri obroka dnevno

2015
9 Siječanj 2015, Komentari: Komentari isključeni za Zašto jedemo tri obroka dnevno

Jeste li se ikad zapitali zašto je uobičajeno jesti baš tri obroka dnevno? Čini se kako za to ne postoji nikakav biološki razlog već da su doručak, ručak i večera zapravo sporazumni običaji.

Ljudi diljem svijeta nisu oduvijek jeli tri obroka dnevno i ovaj sporazumni običaj je relativno nov. ‘Ne postoji biološki razlog zbog kojeg bismo jeli točno tri obroka dnevno.’ kaže Paul Freedman, profesor povijesti sa Yale Sveučilišta.

Broj obroka, vrijeme u koje ih jedemo i vrsta hrane koju odabiremo za pojedini obrok su kulturni obrasci. Ljudi vole obrasce jer su predvidljivi i to im daje određenu sigurnost. ‘No način života i želje ljudi svakim danom sve više potkopavaju ove obrasce.’ dodaje Freedman.

Obroci kroz povijest

Tijekom povijesti, vrijeme i broj obroka je jako varirao. Primjerice, srednjovjekovni seljak u sjevernoj Europi bi započeo svoje jutro doručkujući kruh i/ili pivo te bi sa sobom u polje ponio nešto hrane koju bi pojeo oko podneva. Ono što danas zovemo ‘večerom’, seljak bi pojeo oko 14 ili 18 sati. To bi ovisilo o njegovom poslu, sezoni i nekim drugim čimbenicima.

‘Seljak ne bi imao bogatu večeru već bi jednostavno pojeo nešto malo, na brzinu i usput. U tadašnje vrijeme, večera nije bila poseban i izražen obrok kao što je danas.’ pojašnjava Freedman. Običaj je bio večeru pojesti za vrijeme dana – ne zato što se to smatralo zdravijim već zato što je pripremanje hrane, jedenje i pospremanje bilo teško obaviti u mraku ili uz svijetlost vatre.

Isključivo bogati ljudi su si mogli priuštiti struju pa tako i jesti kasnije navečer što je postao znak visokog statusa i otmjenosti.

Zašto više ne jedemo zajedno

Tijekom 20. stoljeća, vrijeme obroka bilo je određeno radnim vremenom većine ljudi no danas ljudi jedu sve kasnije jer više i duže rade, a i radno vrijeme je postalo fleksibilnije. Koncept doručka, ručka i večere se sve više gubi pa tako i običaj da svi članovi obitelji jedu zajedno barem jedan obrok dnevno.

Nedavno istraživanje Sveučilišta u Minnesoti pokazalo je kako redoviti obitelji obroci unapređuju interpersonalne vještine, akademski uspjeh i ishranu.

Pametni telefoni su također jedan od čimbenika koji utječe na ‘nestanak’ redovitih i zajedničkih obroka. Dostupni su i lako prenosivi te sveprisutni kod svakog obroka što znači da možemo jesti kad god želimo bez da zapravo prestanemo raditi ili da se osjećamo kao da jedemo sami.

Utjecaj na zdravlje

Usprkos brojnim novijim istraživanjima, još uvijek nije u potpunosti jasno kako jedenje tri obroka dnevno utječe na zdravlje ljudi.

Istraživanje Američkog odjela za poljoprivredu otkrilo je kako jedenje jednog većeg obroka dnevno, u odnosu na tri manja obroka, smanjuje tjelesnu težinu i tjelesnu masnoću, ali povećava krvni tlak te otpornost na inzulin i netoleranciju na glukozu uslijed čega može doći do pojave dijabetesa.

Istraživanje Sveučilišta u Maastrichtu otkrilo je kako jedenje četiri manja obroka dnevno smanjuje rizik od pretilosti za čak 45% dok je jedno Norveško istraživanje potvrdilo tezu da preskakanje doručka peterostruko povećava mogućnost nastanka pretilosti.

Vezani članci