UKRATKO:
1. Prvi izvještaj iz 2015. godine Internacionalne agencije za istraživanje raka o kancerogenosti crvenog i prerađenog mesa, djelomično je krivo tumačen.
2. Mesne prerađevine i crveno meso nisu kancerogeni ako se konzumiraju umjereno, odnosno manje od 50 grama dnevno.
3. Povećana mogućnost raka debelog crijeva postoji samo kod osoba starijih od 50 godina koji dnevno jedu više od 50 grama prerađenog mesa.
4. Spomenute mesne prerađevine imaju pojačivače okusa, velike količine soli, konzervanse i sl., odnosno sve ono što najveći domaći mesni prerađivač ne koristi u svojim proizvodima.
5. Nakon medijske hajke na crveno meso, WHO je izašao s dodatnim objašnjenjem u kojem apelira na potrošače da ne prestanu s konzumacijom crvenog mesa.
“Posljednje istraživanje IARC-a (Internacionalne agencije za istraživanje raka) upućuje potrošače ne da prestanu u potpunosti konzumirati crveno i prerađeno meso, nego da u njemu uživaju umjereno, kako bi smanjili potencijalni rizik od raka debelog crijeva.”
Navedeni citat dio je priopćenja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koja je reagirala nakon što je njihovo prvotno priopćenje o povezanosti mesa i raka debelog crijeva izazvalo ogroman interes javnosti, ali i podijelilo stručnjake diljem svijeta.
Podsjetimo, WHO je prvim priopćenjem istaknuo da su mesne prerađevine nezdrave zbog procesa poboljšavanja okusa, u što spada sušenje na dimu, veće količine soli, konzervansi i pojačivači okusa. Upravo su navedeni elementi oni koji povećavaju mogućnost oboljenja od raka debelog crijeva.
Taj isti izvještaj, koji je i podigao prašinu u sebi sadrži dva detalja na koja valja obratiti pozornost. Prvi detalj, prema pisanju brojnih svjetskih medija, od NY Timesa do Mashablea, kaže kako IARC-ovo istraživanje prerađeno meso klasificira u “Grupu 1” kancerogenih tvari. U toj se grupi nalazi i duhan, što je bio “okidač” za burnu medijsku reakciju. Drugi važan detalj kaže kako sve tvari u navedenoj grupi nisu jednako kancerogene.
Uz prerađeno meso, na udaru se našlo i crveno meso koje je klasificirano u “Grupu 2A”. Ta grupa sadrži manju rizičnost, odnosno manji stupanj kancerogenosti.
Relativni rizik od raka kod starijih od 50 godina
Svjetski mediji dalje navode kako je u izvještaju WHO-a krivo interpretiran još jedan podatak. Naime, u studiji stoji da konzumacija 50 grama prerađenog mesa dnevno povećava rizik od raka debelog crijeva za 18%. Mediji prenose izjavu Jonathana Schoenfielda, profesora na Harvardu (Medicina, radiološka ontologija) kako spomenutih 18% čini relativni, nikako apsolutni rizik.
Pojednostavljeno, statistika ne znači da konzumacija 50 grama prerađenog mesa uzrokuje 18% ukupnih šansi za razvoj raka.
To samo znači da postoji 18% više šanse da će se razviti rak, u odnosu na inicijalni, apsolutni rizik koji je pojedina osoba imala. Ako ste imali početni rizik za razvoj raka od 10%, konzumacijom 50 grama mesnih prerađevina svaki dan, rizik raste za 18%, te sada iznosi 11,8%, što nije zanemarivo, ali svakako nije niti alarmantno.
Valja dodati i da se ovaj postotak opasnosti odnosi na osobe starije od 50 godina. Naime, WHO je konzumaciju prerađenog mesa povezao isključivo s rakom debelog crijeva. Najveći faktor za obolijevanje od te vrste raka, navodi Frank Berger, direktor Centra za istraživanje raka debelog crijeva na Sveučilištu Južne Karoline, je dob osobe.
Konkretno, osobe starije od 50 godina su najčešće pogođene, a njima se pak savjetuje što umjerenija konzumacija ne samo prerađenog i crvenog mesa, nego i sve ostale hrane.
Također, u ranije navedenim studijama nije uzeto u obzir niti su razmatrani ostali čimbenici kod pojedinaca, kao što su prehrambene navike, konzumacija alkohola, pušenje, stres i ostali uzročnici karcinoma.
Mesne prerađevine bez suvišnih sastojaka
Valja spomenuti i da, prema istraživanju IARC-a i priopćenju WHO-a, u spomenuto “prerađeno meso” koje može biti uzročnik raka, ulaze mesne prerađevine koje sadrže velike količine soli, pojačivače okusa, umjetna bojila i sl.
PIK Vrbovec, kao najveća domaća mesna industrija, posljednjih mjeseci provodi informativnu kampanju ‘Manje je više’ u kojoj jasno komunicira da su mesne prerađevine pod brendom PIK oslobođene suvišnih sastojaka te da ne sadrže pojačivače okusa, umjetna bojila, gluten ni soju.
Umjerenost je ključ zdravlja
Sve navedene tvrdnje koje su se pojavila proteklih tjedana u medijima treba uzeti s oprezom, ali istovremeno treba itekako paziti na raznolikost prehrane. Proteklih smo dana mogli čitati izjave brojnih stranih i domaćih stručnjaka koji su svi složni oko umjerene konzumacije crvenog mesa.
Robert Pickard, profesor na sveučilištu Cardiff, Andrea Gros Bošković iz Hrvatske agencije za hranu, dr. Leonarda Patrlj iz KB Dubrave, Irena Švenda, nutricionistica, Nada Vahić s Prehrambeno tehnološkog fakulteta u Zagrebu i voditeljica Laboratorija za kontrolu kvalitete u prehrambenoj industriji, nutricionistice Karmen Matković Melki i Tena Niseteo te brojni drugi, proteklih su dana davali izjave u raznim medijima, složni oko toga da je u prevenciji karcinoma najvažnija uravnotežena prehrana i zdrav stil života, koji ne isključuje konzumaciju crvenog mesa i mesnih prerađevina.
Proizvođači mesa navode da se nijedan faktor ne može izolirano promatrati i označiti uzročnikom raka. Napominju kako crveno meso i mesne prerađevine nisu navedene kao uzročnik raka, nego kao jedan od faktora koji povećava rizik, ako ih se neumjereno konzumira.
Crveno meso preporučuje struka i ne treba ga izbacivati iz prehrane, nego ga treba konzumirati umjereno. Stručnjaci apeliraju na potrošače da brinu o uravnoteženoj prehrani i da uz crveno meso, redovito konzumiraju povrće, voće, ribu, mlijeko i mliječne prerađevine te ostale namirnice.
