Kobasice: Tradicija stara 3500 godina

2013
Volim meso Volim meso

22 Siječanj 2013, Komentari: 1

Od aperitiva do brzog i jednostavnog glavnog jela, svestrane kobasice se odlično uklapaju u moderan način života. Jeste li se ikad zapitali kako su nastale i otkud potječu?

Riječ ‘kobasica’ ima poprilično nejasnu etimologiju i smatra se starom posuđenicom koja je odavno prisutna u svim slavenskim jezicima, sa slogotvornim ‘l’. Pa je tako u Rusiji kolbasa, u Mađarskoj kolbász, a u Slovačkoj klobása riječ koja se koristi za ovu mesnu prerađevinu.

Neki povjesničari smatraju kako je riječ turskog podrijetla, dok neki zastupaju teoriju da je riječ kobasica nastala kombinacijom dvaju hebrejskih riječi kol basar, odnosno ‘sve meso’.

Engleska riječ sausage potječe od starofrancuske riječi saussiche koja podrijetlo ‘vuče’ iz latinskog salsicus što znači ‘začinjeno solju’.

Od Babilonaca do Grka i Rimljana

Kobasica je najstarija mesna prerađevina o čijem postojanju nalazimo razne (pisane) dokaze. Povijest kobasica započela je prije 3500 godina s Babiloncima koji su punili očišćena životinjska crijeva nasoljenim i usitnjenim ostacima mesa, unutarnjim organima i masti.

Mnogi narodi su preuzeli i modificirali ovaj način prezervacije mesa, pa tako i Grci i Rimljani.

Homer u svojoj Odiseji opisuje vrstu kobasice izrađene od kozjeg želuca punjenog krvlju i masti koja se peče iznad otvorene vatre. Možemo pretpostaviti da se radi o vrsti krvavice.

Kobasice se spominju i u Aristofanovoj satiri ‘Vitezovi’ u kojoj siromašni prodavač kobasica postaje vladar Atene. Grčki komediograf Epicharmus napisao je 50 komedija od kojih je više od pola izgubljeno ili očuvano samo u fragmentima,a jedna od njih nosi naslov ‘Orya’ ili ‘Kobasica’.

589. godine prije Krista spominje se lachang, kineska kobasica izrađena od janjetine i ovčetine.

Kobasica kao grijeh

Rimljanima su navodno za vladavine cara Nerona kobasice bile neizostavan dio raskalašene svečanosti u čast pastirskog (paganskog) boga Lupercula.

S pojavom kršćanstva i vladavinom cara Konstantina I., sablažnjive su igre bile ukinute, a i samo jedenje kobasica proglašeno je grijehom. Legende kažu da kobasice ipak nisu nestale s rimskih jelovnika jer se stanovništvo njima potajno opskrbljivalo uz pomoć krijumčara. Krijumčarene kobasice kolale su Rimom u tolikom broju da je zabrana uskoro i službeno ukinuta.

U srednjem su vijeku kobasice doživjele pravi procvat i kobasičarstvo je postalo prava umjetnost. Kobasičari, wurstmachers kako su ih zvali u Njemačkoj, diljem Europe osmišljavali su nove recepte i smjese pa je gotovo svaki veći europski grad i pokrajina dobili svoju kobasicu po kojoj su postali poznati. Dakako, Njemačka je i danas prijestolnica kobasica sa čak 1500 vrsta wursta.

250 vrsta kobasica

Na različitost u vrstama kobasica utjecala je dostupnost raznih začina i klima pojedine zemlje.

Danas postoji preko 250 vrsta kobasica, a prema vrsti obrade, možemo ih podijeliti na:

  • trajne
  • polutrajne
  • obarene

Trajne kobasice se proizvode od mesa najbolje kategorije i podvrgavaju se sušenju, hladnom dimljenju i zrenju. Ovisno o vrsti punjenja, usitnjenosti mesa, dodacima i promjeru ovitka, razlikujemo salame (zimska, milanska, srijemska) i kulen.

Polutrajne kobasice se proizvode od mesa različitih kategorija i podvrgavaju se toplinskoj obradi. Primjer su šunkerica, mortadela, kranjska kobasica.

Primjer obarenih kobasica su hrenovke i parizer, a ove kobasice se toplinski obrađuju pečenjem, dimljenjem i kuhanjem.

Koje su vama najdraže? 


Voliš kobasice? Odlično! Klikni na gumb, prijavi se na Volim meso newsletter i besplatno preuzmi svoju .pdf knjižicu ‘Volim kobasice’!

PREUZMI VOLIM KOBASICE KNJIŽICU!


Vezani članci