Tijekom povijesti, brojni narodi su pripremali meso u obliku kuglica, no smatra se da su se mesne okruglice ‘dokotrljale’ u Švedsku 1700. godine, nakon povratka švedskog kralja Karla XII. iz Otomanskog carstva.
Službeno se prvi put spominju u kuharici Kajse Warg koja datira iz 1754. godine. Tada su bile rezervirane za isključivo za nepce i užitak bogatih ljudi. Naime, sve do sredine 1800. godine, običan puk nije imao čime samljeti meso, a i tek tada je prosječno kućanstvo imalo štednjak za kuhanje na drva.
Koliko majki, toliko recepata
Narodna izreka kaže da postoji onoliko recepata za švedske mesne okruglice koliko ima švedskih majki. Svaki obiteljski recept ima svoje male izmjene i tajne sastojke, svaki je originalan i najbolji te se tretira kao obiteljsko naslijeđe koje se prenosi s generacije na generaciju.
Glavni sastojci švedskih mesnih okruglica ili Svenska Köttbullar su mljevena govedina i svinjetina, krušne mrvice natopljene mlijekom, goveđi temeljac, sjeckani luk, bijeli papar, piment i sol.
Neki ljudi dodaju naribani luk u smjesu mljevenog mesa dok ga drugi režu na kockice i prže odvojeno. U južnoj Švedskoj smjesi mljevenoj mješavini dodaje se više masnog mesa dok ‘sjevernjaci’ vole mješavinu s manje svinjetine, a više govedine.
Tajni začini i sljubljivanje s prilozima
Najvažniji dodatak mesnim okruglicama su krušne mrvice natopljene u mlijeku koje im daju karakterističnu mekanu konzistenciju. U pojedinim receptima koristi se svježe naribani muškatni oraščić koji okruglicama daje prepoznatljivu slatkoću. Slatkoća, mekoća i promjer od 3 centimetra razlikuje švedske mesne okruglice od talijanskih.
Tradicionalno su i svakodnevno jelo uz koje se uobičajeno služio kuhani krumpir no danas je sve popularniji pire krumpir. Na tanjuru mora biti mjesta za džem od brusnice ili nekog šumskog bobičastog voća (poput crnog ribizla) te ukiseljene krastavce.
Mesne okruglice su posebno popularne za vrijeme božićnih blagdana, a svoje mjesto imaju na svakom švedskom stolu (smörgåsbord).
